Zašto međunarodni dan ruralnih žena treba slaviti svaki dan?

Zašto međunarodni dan ruralnih žena treba slaviti svaki dan?

Jedan dan nije dovoljan za žene koje svakodnevno čuvaju život, tradiciju i budućnost ruralnih krajeva.

Svake godine 15. listopada obilježava se Međunarodni dan ruralnih žena, prilika da se prisjetimo koliko znanja, truda i ljubavi ruralne žene ulažu u život i razvoj ruralnih područja. One čuvaju tradiciju, stvaraju domaće proizvode, razvijaju turističku ponudu i svojim idejama daju novu vrijednost životu na selu.

Povodom ovog važnog dana, predstavljamo vam pružateljice usluga u ruralnom turizmu.

Dubravka Bukovac – Seosko domaćinstvo Butina

Dubravka Bukovac jedna je od žena koje su svojim radom pokazale koliko hrabrosti i upornosti treba za stvaranje života i poslovne priče na selu. Zajedno sa suprugom Tomom vratila se u Kuterevo, podno Velebita, u vrijeme kada ruralni turizam u tom kraju još nije bio razvijen. Prepoznali su potencijal svojega kraja i odlučili ga približiti posjetiteljima. Danas Dubravka svojim svakodnevnim radom sudjeluje u stvaranju ponude koja gostima omogućuje da upoznaju život na selu, domaću tradiciju i prirodu podvelebitskog kraja. A s njom, u razvoju gospodarstva sudjeluje i Maja s obitelji, čime se nastavlja obiteljski rad i tradicija.

Dubravka Bukovac – Seosko domaćinstvo Butina

Butina na svom gospodarstvu povezuje poljoprivredu, ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo s ruralnim turizmom, a gostima je danas dostupan i smještaj. Upravo kroz brigu o gospodarstvu, pripremu domaće hrane i doček gostiju Dubravka prenosi ono što ruralni turizam čini posebnim, neposrednost, gostoprimstvo i povezanost s zemljom.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Jasmina Ferenac Antunović – Agroturizam Antunović

Na Pelješcu, u malom mjestu Kuni, Jasmina Ferenac Antunović dio je obiteljske priče koja već dva desetljeća povezuje poljoprivredu, gastronomiju i turizam. Kao diplomirana enologinja, Jasmina sudjeluje u razvoju ponude gospodarstva te gostima približava obiteljski rad, vina i život na selu.

Jasmina Ferenac Antunović – Agroturizam Antunović

Na gospodarstvu se proizvode, vina i maslinovo ulje, uzgajaju bademi i druge poljoprivredne kulture, a posebnost je velika obiteljska farma s više od 500 životinja, među kojima su magarci, ovce, koze, krave, svinje i kokoši. Obitelj proizvodi magareće, ovčje, kozje i kravlje mlijeko te različite sireve. Jasmina tako sudjeluje u stvaranju iskustva od farme do stola, na kojem ono što nastaje na gospodarstvu završava i na stolu gostiju.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Andreja Kaša Kovač – Podrum Vineda

Andreja Kaša Kovač sudjeluje u razvoju obiteljske vinarije nastale iz ljubavi prema vinogradarstvu. Priča podruma Vineda povezuje dvije obitelji, Kaša i Kovač, koje su zajedničkim radom hobi pretvorile u poslovnu i turističku priču. Kao suvlasnica i direktorica, Andreja sudjeluje u vođenju vinarije te gostima predstavlja vina i približava im proces njihove proizvodnje.

Andreja Kaša Kovač – Podrum Vineda

U Vinedinoj ponudi nalaze se graševina, chardonnay, rajnski rizling, frankovka, cabernet sauvignon i cabernet sauvignon rosé, a kušaonica je otvorena upravo kako bi gosti mogli doživjeti vina u prostoru u kojem nastaju. Podrum Vineda pritom nije samo priča o vinu, već i o stvaranju turističke ponude u ruralnom području, a Andrejin rad pokazuje kako se znanje, obiteljska tradicija i poduzetnost mogu spojiti u priču koja donosi novi sadržaj i razlog za posjet ruralnih područja.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Tatjana Hažić – Izletište Vinska kuća Hažić

Tatjana Hažić nastavila je obiteljsku poljoprivrednu priču koju su njezini roditelji započeli prije više od 30 godina sadnjom prvih voćaka. Tatjana je zajedno sa sestrom Valentinom nastavila je razvijati gospodarstvo, a danas kao nositeljica OPG-a sudjeluje u proizvodnji, dostavi proizvoda i razvoju turističke ponude.

Tatjana Hažić – Izletište Vinska kuća Hažić

Posebno mjesto u njihovoj ponudi imaju jabuke. Na oko pet hektara voćnjaka uzgajaju različite vrste jabuka koje prerađuju u sokove, ocat i čips od jabuka. Uz voćarstvo, gospodarstvo je poznato po vinima, a gostima su dostupne degustacije, druženja i različita događanja tijekom godine.

Obitelj je razvila i Vinski kamp, prvi takav kamp u Hrvatskoj, pokazujući kako se poljoprivredna proizvodnja može povezati s turizmom i ponudom koja gostima pruža razlog za dolazak tijekom cijele godine.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Romina Zadravec – Sirana i izletište Ivekov Kutiček

Romina Zadravec nastavila je obiteljsku tradiciju proizvodnje sira koju su prije nje vodile njezina baka i majka. U Kusanovcu, nedaleko od Dugog Sela u Zagrebačkoj županiji, razvija obiteljsko gospodarstvo i prilagođava ga suvremenim potrebama tržišta. Kao nositeljica OPG-a aktivna je i u povezivanju malih proizvođača, pokazujući koliko su znanje, upornost i obiteljska suradnja važni za opstanak poljoprivrede.

Romina Zadravec – Sirana i izletište Ivekov Kutiček

Na gospodarstvu se povezuju stočarstvo i ratarstvo, vlastita farma osigurava mlijeko za proizvodnju sireva, dok se poljoprivredne površine koriste za proizvodnju hrane potrebne gospodarstvu. Obitelj je proizvodnju proširila i turističkom ponudom, pa posjetitelji mogu posjetiti kušaonicu i  kušati domaće sireve te pobliže upoznati kako nastaju njihovi proizvodi.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Nevenka Ferlin – Agroturizam Familija Ferlin

U središnjoj Istri, nedaleko Žminja, obitelj Ferlin poljoprivredom se bavi više od 150 godina. U njihovoj obitelji poljoprivreda se prenosi generacijama, a Nevenka je danas jedna od onih koje tu tradiciju nastavljaju, prenose je gostima i čuvaju znanja i običaje svojega kraja. Osim brige o gospodarstvu i pripreme hrane, ona posebno njeguje i tradicijske vještine poput izrade narodne nošnje.

Nevenka Ferlin – Agroturizam Familija Ferlin

Na gospodarstvu sudjeluje čak devet članova OPG-a iz triju generacija, a njihov zajednički rad povezuje, poljoprivredu, gastronomiju i turizam. Veliki dio hrane koja se poslužuje gostima uzgaja se ili proizvodi na vlastitom gosporadstvu, a posjetitelji mogu upoznati domaće životinje i tradicionalni istarski način života. 

S time Nevenkina priča  pokazuje kako ruralna žena istodobno može biti proizvođačica, domaćica i čuvarica tradicije te se upravo kroz takav osobni pristup stvara autentično iskustvo boravka na selu.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Majda Kodžaga – Čuvarice kulturne baštine, Kladare

Majda Kodžaga mlada je stručnjakinja i poduzetnica te predsjednica udruge Čuvarice kulturne baštine Kladare. Iako je profesionalno usmjerena na pripremu i provedbu projekata, europske fondove i javnu nabavu, svoje znanje i organizacijske sposobnosti volonterski posvećuje lokalnoj zajednici i očuvanju običaja među kojima je odrasla.

Majda Kodžaga – Čuvarice kulturne baštine, Kladare

Kroz rad udruge Majda nastoji približiti tradiciju novim generacijama te pokazati da je ona važan, živi dio zajednice. Aktivnostima udruge čuvaju se lokalni običaji, tradicijska znanja i kulturni identitet Kladara i Podravine, a Majdin angažman povezuje suvremena znanja s poštovanjem prema vlastitim korijenima.

Više o njihovom gospodarstvu i ponudi saznajte ovdje.

Njihov trud zaslužuje više od jednog dana

Svaka od ovih žena svoju priču gradi na drugačiji način. Neke kroz poljoprivredu i stočarstvo, neke kroz vino i gastronomiju, neke kroz smještaj, izlete i događanja, a neke kroz očuvanje kulturne baštine. Ono što im je zajedničko jest činjenica da svojim radom ruralni prostor pretvaraju u mjesto proizvodnje, susreta, učenja i doživljaja.

Međunarodni dan ruralnih žena zato je prilika da istaknemo njihov doprinos, ali i da ga prepoznamo tijekom cijele godine. Na portalu Idemo na selo pronađite još priča o ženama koje oblikuju ruralnu Hrvatsku, upoznajte njihova gospodarstva, kušajte njihove proizvode i otkrijte mjesta u kojima tradicija i nove ideje žive zajedno.

Njihov trud zaslužuje više od jednog dana